TRAZILICA:
 
VZ grada Cakovca i opcina Pribislavec-Strahoninec-Senkovec (18+1)
DVD Cakovec
DVD Ivanovec
DVD Gornji Vidovec
DVD Kristanovec
DVD Kursanec
DVD Mackovec
DVD Mihovljan
DVD Novo Selo Rok
DVD Novo Selo na Dravi
DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane
DVD Savska Ves
DVD Sandorovec
DVD Totovec
DVD Ziskovec
DVD Pribislavec
DVD Strahoninec
DVD Knezovec
DVD Senkovec i
JVP grada Cakovca
 
VZ grada M.Sredisce i opcina Selnica-Sveti Martin na Muri-Vratisinec (9)
DVD Krizovec
DVD Mursko Sredisce
DVD Peklenica
DVD Strukovec
DVD Selnica
DVD Lapsina
DVD Sveti Martin na Muri
DVD Gornji Kraljevec
DVD Vratisinec
 
VZ grada Preloga (6)
DVD Cirkovljan
DVD Cehovec
DVD Cukovec
DVD Draskovec
DVD Oporovec
DVD Prelog
 
VZ podrucja opcine Belica-Mala Subotica-Orehovica (10)
DVD Belica
DVD Gardinovec
DVD Drzimurec-Strelec
DVD Mala Subotica
DVD Palovec
DVD Sveti Kriz
DVD Stefanec
DVD Orehovica
DVD Podturen
DVD Vularija
 
VZ podrucja opcine Dekanovec-Domasinec-Podturen (8)
DVD Dekanovec
DVD Domasinec
DVD Turcisce
DVD Ferketinec
DVD Miklavec
DVD Novakovec
DVD Podturen
DVD Sivica
 
VZ podrucja opcine Donja Dubrava-Donji Vidovec-Kotoriba-Sveta Marija (5)
DVD Donja Dubrava
DVD Donji Vidovec
DVD Kotoriba
DVD Donji Mihaljevec
DVD Sveta Marija
 
VZ podrucja opcine Donji Kraljevec-Gorican (7)
DVD Donji Kraljevec
DVD Donji Hrascan
DVD Donji Pustakovec
DVD Hodosan
DVD Palinovec
DVD Sveti Juraj u Trnju
DVD Gorican
 
VZ podrucja opcine Gornji Mihaljevec-Strigova (8)
DVD Gornja Dubrava
DVD Gornji Mihaljevec
DVD Martinusevec
DVD Preseka
DVD Robadje
DVD Stanetinec
DVD Strigova
DVD Zelezna Gora
 
VZ podrucja opcine Nedelisce (10)
DVD Crecan
DVD Dunjkovec
DVD Gornji Hrascan
DVD Gornji Kursanec
DVD Macinec
DVD Nedelisce
DVD Pretetinec
DVD Puscine
DVD Slakovec
DVD Trnovec
 
VZ podrucja opcine Sveti Juraj na Bregu (5)
DVD Brezje
DVD Lopatinec
DVD Mali Mihaljevec
DVD Vucetinec
DVD Zasadbreg
 
VZ u gospodarstvu (5)
DVD Cakovecki mlinovi
DVD Cateks
DVD Eko Medimurje
DVD MTC
DVD MTC Tvornica Carapa
 
 
SMJESTAJ
Međimurje (Međimurska županija) je područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa, dok su središnji i istočni dio ravnica (Panonske nizine). Pokrajina graniči s državama Mađarskom i Slovenijom, a vrlo blizu je i treća zemlja, Austrija.
Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Neslužbeni grb međimurskog kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica (u dijalektu znan kao fijolica).

KAKO DO NAS? plan grada >>                    

vise o samom Medimurju >>

STANOVNIŠTVO:
Međimurje je najgušće naseljen dio Hrvatske. Na području veličine 729.5 km² (72 956 ha), često intimno zvanom Međimurje malo, u 126 naselja živi 126 500 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 164.2 osobe/km². Gradovi su Čakovec, koji je centar za promet, obrazovanje, privredu, sudstvo, administrativne aktivnosti, Prelog i Mursko Središće. Čakovec u užem gradskom okviru ima 17 500 žitelja. Stanovništvo grada je kao i čitavog područja je etnički ogromnom većinom hrvatsko (96%) sa samo 4 posto manjina a to su Mađari, Slovenci, Albanci i Romi.
Lokalna je demografija doživjela brzu promjenu u periodu izmedu 1950. i 1975. godine kada je numerički dramatično pala veličina obitelji. Populacijski prirast je minimalan a nacionalnom okviru, stanovništvo ima tendenciju postepenog kretanja prema području Istre i gradu Zagrebu. Sezonska radna snaga se kreće u različitim smjerovima kao sto su Zagreb, Rijeka te ostala obalna područja Hrvatske. Svako veće središte ima osnovnu školu dok su u Čakovcu na raspolaganju gimnazija, druge srednje škole kao i Visoka učiteljska škola u Čakovcu (bivša Pedagoška akademija) za potrebe izobrazbe
nastavničkog kadra.
Međimurje je stoljećima bilo pod velikim utjecajem (čak i sastavnim dijelom) Mađarske, čija je kultura ostavila ogroman utjecaj u jeziku, glazbi i običajima. Mala hiža i dvorac ''Terbotz" mjesta su gdje se može probati lokalna kuhinja, čuti lokalna pjesma i ples. Brojni su sportski klubovi, (njih vise od 200), kao i klubovi na području planinarstva, lova, ribolova.

POVIJEST
Prve ljudske naseobine u ovom području mogu se pronaći u periodu mlađeg kamenog doba, prije otprilike 7 000 godina. Nije lako identificirati etničku strukturu ljudi iz tih perioda tako da o nalazištu iz neolitika (Ferenčica) pokraj Preloga, postoji samo legenda koja spominje loše, nasilne ljude. U periodu željeznog doba, plemena se mogu identificirati kao Kelti i Panoni kasnije porobljeni od legija Rimljana.

Sa prvim stoljećem nove ere Međimurje je spomenuto u spisima geografa Strabon a kao Insula intra Dravam et Muram, (otok između Drave i Mure). Danas centar, Čakovec spomenut je pod imenom Aquama ili grad sa mnogo vode pošto se mjesto nalazilo u području sa mnogo močvara i rječnih rukavaca.
Godina 1093 je godina utemeljenja Nadbiskupije u Zagrebu. Od tog doba regija je imala prisne veze sa novoosnovanim moćnim gradom a veze sa njim su ostale do danas unatoč mnogobrojnim vanjskim i pokušajima da se one unište. Tokom trinaestog stoljeća stvorene su lokalne jezgre nekih naselja koja poznajemo danas. Još u 1254. godini, ubrzo po invaziji Mongola 1242. godine, stvorena je jezgra Preloga.
Grad Čakovec je dobio ime po Dimitriju Čaku koji je početku trinaestog stoljeća podigao obrambene zidine, koje su žitelji u 1328. godini prirodno imenovali - Čakijeva utvrda. Dekretom ispostavljenim od kralja Roberta 1333. godine, utvrđena je jezgra obznanjena kao središte važnije od ostalih mjesta. Grad je kasnije dobio na dar hrvatski ban Stjepan I. Lacković, član utjecajne obitelji Lacković. Brz razvoj grada počinje sredinom šesnaestog stoljeća pod porodicom Zrinski dok je posebna bila godina 1579., kada je utvrđenje, napućeno obrtnicima i trgovcima, dobilo pravo trgovati, čime je pravno obznanjena gradska struktura te je Čakijeva utvrda postala - grad.
Međimurje je bilo pod vlašću različitih sila, zona sa velikim vojnim značajem izmedu Beča i Carigrada. Najznačajnije je doba pod vlašću knezova Zrinskih u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih vojskovođa i intelektualaca koji su kraju doprinjeli materijano i duhovno. Nikola Zrinski, (1620 - 1664), naročito uspješan u borbi protiv Otomanskog Carstva, biva proglašen generalom Hrvatske. Kasnije, Petar Zrinski, u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine. Katarina Zrinski takoder biva zatvorena i umire 1673.
Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskršću puteva, mjesto trgovine, izmjene roba, razvoja obrta, ideja. Golemu je štetu pričinio gradu zemljotres u 1738. Obitelj Althan koja je u to doba posjedovala grad je mnogo radila na njegovoj obnovi, no 1741. požar dodatno ranjava grad. Od tog doba dvorac počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine 1849., ban Josip Jelačić je oslobodio kraj od Mađara koji su tu vladali od 1671. Godine 1860. kraj dobija prvu željezničku prugu, 1889. i drugu, a u 1893 uvedena je gradska električna rasvjeta.
1918. izbija ustanak protiv Mađarske vlasti, pljačkaju se ratni bogataši, državni uredi, trgovci i plemstvo. Mađarsko oružništvo uz pomoć vojske i mornara koji su se vraćali u Ugarsku brzo guši pobunu te počinje sa strijeljanjem kako pljačkaša tako i nedužnih ljudi, hrvatskih domoljuba. Pošto Srpska vojska nije htjela prijeći Dravu, koja je bila službena linija razdvajanja, Narodno vijeće u Zagrebu je u dva navrata organiziralo protjeru Mađara iz Međimurja. Drugi pod vodstvom Slavka Kvaternika bio je uspješan.

ZEMLJOPIS
Područje je aluvijalna ravnica izmedu rijeka Mure i Drave. Obje rijeke poplavljaju i često mijenjaju tok. Zbog geoloških karakteristika i brojnih klizišta, Mura, koja izvire u Austriji, pomiče svoje riječno korito prema sjeveru. Izvor Drave je u Italiji. Osim podjele od drugih zemalja, rijeka razdvaja Međimurje od druge administrativne oblasti, (Varaždinske županije) na jugu. Najviša je točka vrh Mohokos s 344 m nadmorske visine, dok je ostatak područja nešto iznad 120-150m iznad razine mora. Kraj je s vremena na vrijeme pogoden potresima. Potres značajne snage pogodio je ovo podrucje 1880., dok je onaj 1736. bio katastrofalan, uništivši Čakovec a jos teže susjedni Šenkovec.
Od obradivih površina, 35000 ha se koristi za potrebe poljoprivrede. Korištene parcele su nažalost vrlo usitnjene (više od 21000), bez velike mogućnosti ekonomske iskoristivosti. 2759 ha su voćnjaci, 1100 ha vinogradi, (u brdovitom zapadu u okolici mjesta Štrigova, Lopatinec, Zasadbreg). Pašnjaci zauzimaju oko 10500 ha kao i područje šuma od kojih je najveća Murščak izmedu mjesta Domašinec i Donji Hrašćan.
Istočna je granica regije kod Legrada, uz ušće Mure u Drave i gdje se ulazi u administrativnu jedinicu (Podravsku županiju). Veći gradovi u okolici su Varaždin, Koprivnica, Bjelovar, Nagykanisza, Murska Sobota, Maribor i Graz.
Klima je kontinentalna sa vrućim ljetima često popraćena olujama, te u pravilu veoma oštrim zimama.

PRIRODNA  BOGATSTVA
Hidroelektrične centrale na Dravi opskrbljuju lokalno i šire područje Hrvatske električnom energijom te omogućuju efikasnu kontrolu rječnog toka i navodnjavanje. Dvije brane su sagrađene u 1982. i 1989. (161 MW). Lokalni geotermalni izvori oko mjesta Vučkovec i Sveti Martin na Muri su nedovoljne snage da bi bili korišteni u energetske svrhe, već služe kao rekreacijski centri. Zlato je od pamtivjeka bilo pronalaženo u pijesku obiju rijeka no njegova se količina ispostavila nedovoljnom za eksploataciju pošto mu je koncentracija najčešće ne veća od 2,5-14,4 mg/m3.
Zemni plin i ulje (nafta), otkriveni su u ovim krajevima u 1856. godini u mjestima Selnica i Peklenica. Ime posljednjeg ima korijen u riječi pekel (pakao), koje je lokalno stanovništvo dalo tamnozelenoj tekućini čudnih svojstava koja je počela spontano izvirati na površini zemlje. Rezerve su bile procjenjene na oko 170 000 t. Prvi puta u periodu od 1886. do 1889. a kasnije u počecima 20. stoljeća, sirovina se crpila i koristila za tadašnje znane potrebe. S otkrićem velikih svjetskih nalazišta, energent je postao nerentabilan, mada je bilo pokušaja da se crpljenje oživi. Danas samo moderan naftovod prelazi područjem Međimurja povezujući luku Omišalj na Kvarneru sa rafinerijom Lendava u Sloveniji.
U okolici Murskog Središća (Peklenica i Lopatinec), pronađena su u 1921. nalazišta ugljena. Eksploatirao se u okviru poduzeća Kraljić i Majhen Co. Po svršetku rata (1946. - 1972.), proizvodnja je bila nacionalizirana pod imenom Medimurski ugljenokopi. U tom dobu, iskopalo se nešto manje od 4 600 000 t ili nešto više od 2% od rezervi procijenjenih na 200 000 000 t . Pad cijena derivata nafte i benzina rezultirao je u neekonomičnosti eksploatacije. Danas bi zbog geološke strukture nalazišta ruda, za obnavljanje aktivnosti bio potreban kompleksniji pristup, velike dodatne investicije te tržište. Ti problemi za sada ne upućuju na rentabilnost potencijanog oživljavanja aktivnosti.

 

 

    

    

 

   © Zadnja promjena  02.02.2011